Ovo je vrijeme milosrđa – istaknuo je papa Franjo u Apostolskom pismu (Misericordia et misera) „Milosrđe i bijedna“ koje je objavljeno na završetku Jubileja. U Pismu su sadržane četiri važne odrednice: svi će svećenici moći dati odrješenje onima koji su počinili grijeh pobačaja; misionari milosrđa će nastaviti svoju službu; vjernici koji pohađaju bratstvo sveti Pio X. i nadalje će valjano primati sakramentalno odrješenje, i kao četvrta odrednica, ustanovljen je Svjetski dan siromaha.
Susret između bijedne i milosrđa
Kao sliku Jubileja Papa je odabrao susret između Isusa i preljubnice: Nije to apstraktni susret grijeha i suda, već grješnice i Spasitelja, a sveti Augustin veli „bijednice i milosrđa“.
U središte Mojsijeva zakon Isus stavlja ljubav
Farizeji i pismoznanci podsjećaju Isusa da Mojsijev zakon zapovijeda kamenovanje preljubnice. Isus pak – veli Papa – Mojsijevu zakonu vraća izvorni smisao. U središtu nije zakon i zakonska pravda, već Božja ljubav, koja poznaje tajne ljudskog srca i ima primat nad svime. Isus je gledao u oči preljubnicu, a u njezinu srcu je našao želju da ju se shvati, da joj se oprosti, da ju se oslobodi. Ljubav je jača od grijeha i omogućuje drukčiji život – stoji u pismu.
Propedeutska vrijednost zakona
Boga ne može ništa spriječiti da zagrli sina koji mu se vraća. Priznavati jedino zakon znači podcjenjivati vjeru i božansko milosrđe. Zakon ima propedeutsku vrijednost, a cilj mu je ljubav (usp.Gal 3,24; 1 Tim 1,5). Kršćanin je pozvan živjeti novinu Evanđelja, „zakon Duha, koji daje život u Kristu Isusu“ (Rim 8,2). Uvijek valja vjerovati u snagu božanske milosti – ustvrdio je Papa.
Nitko ne može uvjetovati božje milosrđe
Nitko ne može uvjetovati Božje milosrđe, piše Sveti Otac, jer je besplatno, bezuvjetno i nezasluženo. Milosrđe je stvarna ljubav koja praštanjem preobražava i mijenja život. U kulturi kojom vlada tehnika, potrebni su svjedoci nade i prave radosti da rasprše varke koje obećavaju umjetne rajeve – primijetio je Sveti Otac.
Milosrđe izliveno na cijeli svijet
Slavili smo godinu milosrđa tijekom koje nam je darovano obilje milosrđa. Sada valja nastaviti taj hod, poslušni Duhu, koji otvara nove putove da se svima nosi spasonosno evanđelje. Papa podsjeća na središnjost milosrđa u euharistijskom slavlju i u Božjoj riječi, te poziva da se jedna nedjelja u liturgijskoj godini posveti produbljivanju Svetoga pisma.
Ispovjednici: gostoljubivi, jasni, velikodušni u praštanju
Papa veli da sakrament pomirbe treba zauzeti središnje mjesto u kršćanskom životu, jer po tom sakramentu ponovo bivamo djeca Božja. Sveti Otac stoga potiče svećenike da sa svima budu gostoljubivi, svjedoci očinske nježnosti unatoč težini grijeha, jasni u izlaganju moralnih načela, velikodušni u dijeljenju Božjega oprosta. Svaki ispovjednik treba biti svjestan da je grješnik i istodobno službenik milosrđa.
Obitelji u teškoći
Papa se obraća obiteljima u teškoći, pozivajući ih da „sve ljudske teškoće promatraju s ljubavlju Boga, koji se ne umara prihvaćati i pratiti“. Od svećenika zahtijeva „pozorno duhovno razlučivanje, duboko i dalekovidno, kako bi svatko mogao osjetiti da ga Bog ljubi te da može aktivno sudjelovati u životu zajednice i biti dio Božjega naroda.
Svjetski dan siromaha
Završava Jubilej, ali vrata milosrđa našega srca ostaju uvijek otvorena. Naučili smo da se Bog saginje nad nama (usp. Hoš 11,4), mi ga trebamo oponašati saginjući se nad našom braćom, osobito nad siromašnima i trpećima. Ne možemo zaboraviti siromašne – veli Papa i stoga određuje da se u cijeloj Crkvi na 33. nedjelju kroz godinu obilježava Svjetski dan siromaha. Ovo je trenutak da se da maha fantaziji milosrđa, koje svakodnevnim malenim gestama, konkretnim znakovima dobrote i nježnosti prema najslabijima, nezaštićenima i napuštenima može pokrenuti pravu kulturnu revoluciju u cijelom svijetu – stoji u zaključku apostolskoga pisma.
