Sveta Stolica osnovala je CHARIS kako bi osigurala novu međunarodnu službu za potrebe Katoličke karizmatske obnove u Crkvi. Tu je odluku službeno priopćila vatikanska Kongregacija za laike, obitelj i život na konferenciji za medije u Vatikanu 31. listopada 2018. g.

„Budući da je ta ideja došla od Svetoga Oca, pape Franje, a ne od laika, ta će organizacija imati javno pravnu osobnost.  CHARIS je službeno počeo sa radom, uz odobrenje njihovog Statuta, na svetkovinu Duhova, u nedjelju 9. lipnja 2019. goddine.

 

CHARIS

Međunarodna Služba Katoličke Karizmatske obnove

 

UVOD

Katolička karizmatska obnova (KKO), kakvu danas poznajemo, je dio ekumenskog tijeka milosti. Rođena, suverenom voljom Božjom u katoličkoj crkvi, 1967. godine, a pojavila se kao plod Drugog vatikanskog koncila.

Procjenjuje se kako imamo više od 120 milijuna ljudi diljem svijeta koji će svjedočiti o iskustvu Duha Svetoga koje mijenja život, kroz njihovu suradnju sa KKO. Međutim, ova milost Duha Svetoga. Međutim, ova milost Duha Svetoga koja ima svjetski karakter i mnogo oblika izražavanja nije neki usamljeni jedinstveni pokret kao ostali. On nema utemeljitelja niti osnivajuću skupinu, nego predstavlja suvereno djelo Duha Svetoga. To je rijeka milosti koja dopušta pojedincima, skupinama, zajednicama, aktivnosti i službe u kojima će se iskazati na različite načine uz različite oblike organizacije.

Jedna od karakteristika KKO je široka raznolikost izražavanja i službi, te tako stvara jedinstvo u raznolikosti. Različiti izričaji i stvarnosti u KKO mogu biti na različitim razinama razvoja s različitim naglaskom, usprkos svemu, oni svjedoče o istom temeljnom iskustvu „krštenja u Duhu Svetomu“, i donose iste opće ciljeve. Na nekim mjestima se KKO sama organizira kao svećenički pokret ali sama priroda KKO znači mi smo drugačiji od drugih svećeničkih pokreta. Doista, kardinal Leon-Joseph Suenens, kojeg je sveti papa Pavao VI imenovao za biskupskog savjetnika za KKO, brzo je primijetio što se događalo sa tom „rijekom milosti“, nadahnutom Duhom Svetim za cijelu Crkvu. On je rekao: „Obnova nije ‘pokret’ u uobičajenom sociološkom smislu: ona nema niti utemeljitelja niti statute; ona nije homogena; ona uključuje širok raspon manifestacija. Ona predstavlja protok milosti, daha Duha Svetoga koji sve obnavlja; daha koji je namijenjen svim članovima Crkve – laicima, vjernicima, svećenicima i biskupima. Ona je izazov za sve nas. (L. J. Suenens, Skrivena ruka Božja (Veritas, Dublin 1994.), str. 253.)

Općenito, KKO se radije usredotočuje na međuljudske odnose i mreže nego na stroge strukture. Zbog toga se mogu pronaći različiti oblici neformalnih međuljudskih odnosa na lokalnoj, biskupijskoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Ove međuljudske odnose često karakterizira slobodno udruživanje, dijalog i suradnja. Priroda vodstva u KKO okarakterizirana je više služenjem nego vođenjem, što zahtijeva poslušnost i konformizam.

1972. godine prvi međunarodni komunikacijski ured (International Communications Office, ICO) utemeljen je u Ann Arboru (SAD) kako bi se pomoglo u komunikaciji između različitih karizmatskih stvarnosti koje su se naglo pojavile u katoličkoj crkvi širom svijeta. Zatim je 1976. godine ICO ured prebačen iz SAD-a u Malines u Briselu (Belgija), u biskupiju kardinala Suenensa. On je oformio koordinacijski tim za KKO, ICO ured pretvorio u ICCLO (International Catholic Charismatic Renewal Office), 1978. godine.

Ovaj ured je 1981. godine preselio u Rim. 1984., sveti papa Ivan Pavao II je imenovao biskupa Paula Josefa Cordesa za biskupijskog savjetnika ICCRO, kao nasljednika kardinala Suenensa. Zatim je, 1985. godine, na poziv Svetoga Oca, Ured ICCRO-a ustanovljen u Vatikanu. A 1990. godine, mreža međunarodnih zavjetnih zajednica KKO se, na papinskoj razini, prepoznaje kao privatno udruženje vjernika, pod nazivom „Katoličko bratstvo zavjetnih zajednica i udruženja. Njegovo poslanje je bilo konsolidirati veze između ovih zajednica sa Katoličkom crkvom i poticanje evangelizacije. U 1993. godini Papinsko vijeće za laike dodjeljuje papinsko odobrenje ICCRO-u, tako što odobrava njegov statut kao međunarodnog tijela za služenje. Naziv ICCRO se mijenja u ICCRS, čime se naglašava njegova pastoralna služba u služenju KKO-i širom svijeta, a ne samo administracijska služba. U travnju 2016. godine, papa Franjo je imenovao Michelle Moran i Pino Scafuro da rade na ovoj novoj Službi i brinu o ostalim stvarima sve do njegove realizacije, zajedno sa Juliom Torres i Oresteom Pesareom kao tajnicima, u pratnji Papinskog vijeća za laike. Mnogo godina ICCRS i Katoličko bratstvo rade zajedno na prezentaciji seminara različite tematike, specifične za Karizmatsku obnovu. Zajednički organiziraju i 50-u obljetnicu KKO u Rimu, na svetkovinu Duhova, 2017. godine. U to vrijeme je potpisan Konstitutivni akt o jedinstvenoj Službi, koji je vodio formiranju CHARIS-a.

I. Crkvena i Kanonska narav

 Članak 1. Naziv i svrha

1. Međunarodna služba katoličke karizmatske obnove, poznata također i kao CHARIS, je međunarodna služba, međunarodno tijelo za sve oblike izražavanja i očitovanja Katoličke karizmatske obnove (ili KKO), rijeka milosti koja se u Katoličkoj crkvi godine 1967. pojavljuje kao plod Drugog vatikanskog koncila. Zajedničko svim oblicima izražavanja Katoličke karizmatske obnove je iskustvo plodova Pedesetnice kroz izlijevanje duhovnih darova, koji se jednim imenom nazivaju krštenje u Duhu Svetomu, a koji u sebi sadrži osobni susret s Isusom Kristom kao Spasiteljem, otvorenost Riječi Božjoj, prakticiranje karizmi i evangelizacija kroz službu vjernika laika u Crkvi. CHARIS promiče i jača zajedništvo među svim karizmatskim stvarnostima, stvarajući i njegujući osjećaj da je Katolička karizmatska obnova obitelj svjetskih razmjera.

2. Prepoznajući Katoličku karizmatsku obnovu kao dio ekumenske rijeke milosti, CHARIS postaje instrument za promicanje i rad na jedinstvu u tijelu Kristovu, kao što se govori u molitvi Isusa Krista (Iv 17).

3. Kao organizam služenja, CHARIS ne provodi nikakvu nadležnost nad katoličkom karizmatskom obnovom, obzirom su svi oblici KKO izravno pod nadležnošću ovlaštenih crkvenih vlasti. Uloga službe CHARIS ne ograničava slobodu pojedinaca ili skupina unutar KKO-a u njihovim kontaktima s crkvenim vlastima. 

Članak 2. Konstitucionalna i kanonska izgradnja

1. CHARIS je nastao Konstitutivnim aktom, potpisanim u Rimu, 29. svibnja 2017. godine. Sveti Otac papa Franjo je 27. travnja 2016. godine imenovao osobe kao odgovorne za stvaranje nove jedinstvene službe za sve organizacijske oblike Katoličke karizmatske obnove.

2. CHARIS je formirala Sveta Stolica, kroz Dikasterij (Vijeće) za laike, obitelj i život, s javnom pravnom osobnošću prema kanonima 116-123 Zakonika kanonskog prava. Ona je uređena ovim statutima, i, analogno tome, kanonima 312-320 Zakonika kanonskog prava, kao i drugim univerzalnim normama crkvenoga zakona.

II. Ciljevi 

Članak 3. Opći ciljevi

Opći ciljevi CHARIS-a su:

1. pomoći produbljivanju i promicanju milosti krštenja u Duhu Svetomu kroz Crkvu;
2. promicati prakticiranje karizmi ne samo u Katoličkoj karizmatskoj obnovi nego i u cijeloj Crkvi;
3. poticati duhovno produbljivanje i svetost ljudi koji žive iskustvo krštenja u Duhu Svetom;
4. poticati opredjeljenje za evangelizaciju, osobito kroz novu evangelizaciju i evangelizaciju kulture, uz istodobno poštivanje vjerskih sloboda;
5. poticati suradnju između zajednica nastalih kroz Katoličku karizmatsku obnovu, nastojeći da iskustvo da iskustvo određenih zajednica bude dostupno na dobrobit svih;
6. promicati ekumensku dimenziju Katoličke karizmatske obnove i njegovati predanost u služenju oko jedinstva svih kršćana;
7. identificirati i promicati specifične teme koje mogu pomoći produbljivanju milosti Pedesetnice;
8. ohrabrivati umrežavanje i suradnju između svih formi unutar Katoličke karizmatske obnove u područjima formacije, evangelizacije, itd.
9. promicati službu za siromašne i društvene aktivnosti kroz Katoličku karizmatsku obnovu;
10. organizirati radionice i sve oblike formacije, prema potrebama izraženim u Općim smjernicama;
11. osposobiti svećenike i vjernike za produbljivanje njihovog iskustva u Katoličkoj karizmatskoj obnovi i potpunije sudjelovanje u njoj;
12. poticati zajedništvo: među osobama uključenim u različite oblike formacija unutar Katoličke karizmatske obnove; sa svećeničkim pokretima koji se ne odnose na ovu rijeku milosti; i sa drugim kršćanskim crkvama i zajednicama, osobito onima koje žive iskustvo Pedesetnice;
13. organizirati glavna događanja, kolokvije, okupljanja voditelja, kako bi se svjedočila i razmijenila različita iskustva koja proistječu od Duha Svetoga.

III Službe 

Članak 4. Ponuđene službe

1. CHARIS je u službi svim pojavnim oblicima unutar Katoličke karizmatske obnove, i na raspolaganju je u služenju i pomoći biskupima i svećenicima koji zatraže njegovu pomoć.
2. Trajne službe CHARIS-a su:
   a) Zajedništvo i informacije: osigurati komunikaciju sa i između nacionalnih i kontinentalnih službi, i sa i između  svih oblika formacije unutar Katoličke karizmatske obnove (molitvenih skupina, zajednica, mreža, škola evangelizacije, vjerskih institucija, javnih ustanova i službi);
   b)Formacija i praktična obuka: susret praktične obuke i formacije treba formulirati kroz Opće odredbe ili druge oblike formacije, nadahnute živim iskustvom ljudi i skupina unutar Katoličke karizmatske obnove;
   c)Savjetovanje: kroz Doktrinarne i kanonske odbore.

1. Privremena tijela se mogu formirati kao odgovor na posebne potrebe.

IV. Struktura 

Članak 5. Službe zajednice

1. Opće udruženje i Međunarodna služba zajednice, formirali su CHARIS na međunarodnoj razini.

2. Svaki kontinent ima Kontinentalnu službu zajednice.

IV. 1. Opća skupština 

Članak 6. Vizija

Opća skupština odražava stvarnost Katoličke karizmatske obnove širom svijeta. Ona nastoji svjedočiti i razlučiti – što Duh Sveti govori širom svijeta. Ona stvara mogućnost njegovanja međuljudskih odnosa i izgradnju zajedništva unutar Katoličke karizmatske obnove kao svjetske obiteljske zajednice, koje na takav način dijele svoja iskustva, brige i svjedočanstva.

Članak 7. Struktura 

1. Glavnu skupštinu čine: članovi Međunarodne službe zajednice;jedan predstavnik iz svake Međunarodne službe zajednice; jedan predstavnik iz svake udruge vjernika koja je proistekla iz katoličke karizmatske obnove, koje priznaje i Sveta Stolica; i jedan predstavnik svake velike mreže zajednica, koja obuhvaća zajednice iz nekoliko zemalja, uz kanonsko priznanje, u suradnji s njihovim Međunarodnim službama zajednice koje priznaje Glavna Skupština. Međunarodna služba zajednice može odrediti i druge članove koji će sudjelovati u Nacionalnoj službi zajednice svojih zemalja kako bi sudjelovali u Glavnoj Skupštini bez prava glasa.

2. Na čelu Glavne Skupštine zajednice je moderator Međunarodne službe zajednice.

3. Moderator, uz odobrenje Međunarodne službe zajednice, može pozvati Glavnu Skupštinu kao posebno pozvane sudionike ili promatrače koji su sposobni doprinijeti općem dobru.

4. Glavna Skupština se sastaje svake tri godine.

5. Sudjelovanje na Općoj Skupštini ne predstavlja nikakvo kanonsko priznanje bilo koje stvarnosti koja sudjeluje na Skupštini. Kanonsko priznanje ostaje u odgovornosti kompetentnih crkvenih vlasti.

IV. 2. Međunarodne službe zajednice

 Članak 8. Funkcije

 Međunarodna služba zajednice ima sljedeće funkcije:

1. podržati, proširivati i promicati ciljeve CHARIS-a;
2. biti u dodiru sa i proučavati situaciju Katoličke karizmatske obnove u njezinim glavnim izražajnostima na nacionalnoj, regionalnoj i kontinentalnoj razini;
3. osigurati da se raznolikost Katoličke karizmatske obnove poštuje u programima, projektima, međusobnim odnosima sa drugim crkvama i kršćanskim zajednicama i aktivnostima CHARIS-a;
4. razlučiti i posvetiti pozornost potrebama formacije unutar Katoličke karizmatske obnove;
5. raditi sa moderatorom i osigurati da međunarodni ured pruži učinkovitu i sveobuhvatnu uslugu;
6. izabrati, slijedeći proceduru određenu člankom 11, 2, privremenog moderatora koji će služiti sve do sljedeće Opće Skupštine, u slučaju smrti, nesposobnosti, ozbiljne bolesti ili nekog drugog slučaja koji može spriječiti moderatora u izvršavanju redovitih funkcija.

Članak 9. Sastav i susreti 

1. Međunarodna služba zajednice se sastoji od osamnaest odabranih članova.

2. Dvanaest članova su predstavnici kontinentalnih zemalja: dva za Sjevernu Ameriku i Karibe (jedan koji govori engleski i francuski, a jedan koji govori španjolski); jedan za Srednju Ameriku (koji govori španjolski); jedan za Južnu Ameriku (koji govori španjolski); jedan za Južnu Ameriku (koji govori portugalski); dva za Aziju; jedan za Afriku (koji govori francuski); jedan za Afriku (koji govori engleski); dva za Europu i jedan za Oceaniju.

3. Šest članova se odabire kao pratitelji: jedan iz različitih službi KKO; jedan karizmatski svećenik ili vjerski službenik; dva iz zajednica; jedan iz udruženja vjernika koje priznaje Sveta Stolica; jedan mladi katolik, mlađi od 30 godina.

4. Međunarodna služba zajednice sastaje se godišnje i vodi je moderator.

Članak 10. Izborna procedura 

1. Kandidati se imenuju na skupštinama Kontinentalnih službi zajednice u godini prije Opće Skupštine. Opća Skupština izabire Međunarodnu službu zajednice, tajnim glasačkim listićem, koje vrijedi kada sudjeluje najmanje 50 posto sposobnih glasača, uz dvotrećinsku većinu kojom se osigurava siguran izbor.

2. Članovi Međunarodne službe zajednice služe u trajanju od tri godine, s tim da se mandat može obnoviti samo jednom uzastopno.

Članak 11. Voditelj

1. Zadaće voditelja su:

           a) promicati i razvijati Katoličku karizmatsku obnovu kao rijeku milosti u Crkvi i za Crkvu;
           b) promicati i raditi na jedinstvu Tijela Kristovog;
           c) osigurati dobru komunikaciju između crkvenih vlasti i Katoličke karizmatske obnove širom
svijeta i na osobit način sa Svetom Stolicom kroz Viječe za laike, obitelj i život;
           d) sazivati, poticati i koordinirati rad Međunarodne službe zajednice;
           e) sazivati i voditi Opću Skupštinu;
           f) posjetiti i služiti međunarodnim događajima unutar Katoličke karizmatske obnove, već kako
potrebe zahtijevaju. Uz suglasnost Međunarodne službe zajednice,
moderator može delegirati neke odgovornosti
          g) nadgledati rad Međunarodnog ureda.

2. Voditelja odabire Opća Skupština između najmanje tri nominirana člana, koje nominiraju Kontinentalne službe zajednice, a prethodno odobri Vijeće za laike, obitelj i život, najmanje tri mjeseca prije Opće Skupštine. Izbor se vrši tajnim listićima, koji vrijedi kada najmanje pedeset posto imenovanih sudjeluje u glasovanju, s tim da se zahtijeva dvotrećinska većina za siguran izbor. Trajanje službe je tri godine, i može se jednom obnoviti.

3. Voditelj je na usluzi svima, i marljivo izbjegava promicanje bilo kojeg događaja unutar Katoličke karizmatske obnove.

IV. 3. Kontinentalne službe zajednice 

Članak 12. Zadaće

Zadaće Kontinentalnih službi zajednice su:

a) zajednička izgradnja zajednice, radije kroz jedinstvo srdaca nego kroz stroge strukture;
 b) doprijeti do njih, i prigrliti sva događanja unutar Katoličke karizmatske obnove i živjeti jedinstvo u različitosti;
c) stvoriti prostor za slušanje, svjedočenje i razlučivanje;
d) pomoći u vježbanju i formaciji;
 e) pomoći nacijama kod uspostavljanja Nacionalne službe zajednice, tamo gdje ona trenutačno ne postoji.

Članak 13. Struktura i susreti 

1. Postoje četiri kontinentalne službe zajednice, kako sijedi: Amerika, Afrika, Azija / Oceanija i Europa.

2. Svaka kontinentalna služba zajednice se sastoji od jednog predstavnika iz svake Nacionalne službe zajednice; jedan predstavnik iz svake Mreže zajednica koji je prisutan u toj regiji; jedan predstavnik svake Međunarodne mreže za evangelizaciju škola koji je prisutan u toj regiji; dva predstavnika iz posebnih službi na tom kontinentu; i dva katolika mlađa od 30 godina.

3. Svaka kontinentalna služba zajednice se sastaje najmanje svake tri godine.

Članak 14. Izbori 

1. Svaka Kontinentalna služba zajednice izabire Kontinentalni koordinacijski tim koji se sastoji od sedam osoba čija je zadaća pomagati rad Kontinentalne službe zajednice. Kontinentalni koordinacijski tim se sastaje najmanje jednom godišnje.

2. Izbor se održava u duhu molitve i razlučivanja. Svaki član Kontinentalne službe zajednice ima pravo govoriti i glasovati kod izbora.

3. Za izbor članova Koordinacijskog tima, glasovanje je tajno, valjano je samo onda kada u glasovanju sudjeluje najmanje pedeset posto imenovanih za glasovanje, za siguran izbor zahtijeva se dvotrećinska većina.

4. Kada neki član odriče položaj u Službi zajednice, zamjena može, također, doći i iz druge zemlje, mada se najprije moraju razmotriti predstavnici tog zemljopisnog područja.

5. Članovi Kontinentalne službe zajednice služe na mandat od tri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja u samo jednom mandatu.

IV. 4. Nacionalne službe zajednice

 Članak 15. Zadaće

Cilj Nacionalnih službi zajednice je izgradnja i jačanje široke i raznovrsne obitelji Katoličke karizmatske obnove. Zbog toga bi oni trebali sudjelovati, što je više moguće, i biti otvoreni i rado prihvaćati nove stvarnosti. To je model koji se usredotočuje radije na zajednicu nego na vlast i strukturu.

Članak 16. Sastav

 Nacionalne službe zajednice bi se trebale sastojati od predstavnika zemalja i izražaja rijeke milosti koji se identificiraju kao dio Katoličke karizmatske obnove, i koji nastoje oko izgradnje zajedništva unutar široke i raznovrsne obitelji Katoličke karizmatske obnove. Ovdje mogu biti uključene molitvene skupine, zajednice, mreže, škole evangelizacije, vjerske institucije, izdavačke kuće, odgovarajuće službe, ekumenske inicijative, mladi, itd.

V. POMOĆNIK IZ REDA CRKVE

 Članak 17. Pomoćnik iz reda Crkve

1. Pomoćnik iz reda Crkve je biskup ili svećenik koji je dužan pratiti sve aktivnosti koje promiče CHARIS sa doktrinarnog i duhovnog stajališta, te jamčiti vjernost u svim aktivnostima koje poduzima CHARIS prema učiteljstvu Katoličke crkve.

2. Pomoćnik iz reda Crkve sudjeluje na Glavnoj Skupštini i na susretima Međunarodne službe zajednice i u drugim aktivnostima u kojima voditelj Međunarodne službe zajednice njegovu nazočnost smatra korisnom i potrebnom. On sudjeluje bez prava glasa.

3. Pomoćnika iz reda Crkve imenuje Papinsko vijeće za laike, obitelj i život sa popisa tri kandidata koje će predstaviti Međunarodna služba zajednice. Ako su kandidati svećenici, najprije se treba dobiti odobrenje njihovog Ordinarijata.

4. Pomoćnik iz reda Crkve služi u mandatu od tri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja u samo jednom mandatu.

VI. MEĐUNARODNA SLUŽBA 

Članak 18. Zadaće 

1. Da bi izvršio svoje administrativne zadaće, CHARIS ima Međunarodni ured, smješten u Rimu, Palazzo San Calisto, u zgradi koja pripada Svetoj stolici.
2. Zadaci Međunarodnog ureda su:
   a) pomoć na suradnji i zajedništvu unutar Katoličke karizmatske obnove;
   b) pozabaviti se sa svakodnevnim upitima i zahtjevima upućenim Katoličkoj karizmatskoj obnovi;
   c) održavati protok informacija unutar i između mnogih članica Katoličke karizmatske obnove;
   d) pomoći kod organizacije, sredstava i resursa potrebnih za održavanje tečajeva, programa i događanja, onako kako to nalaže Međunarodna služba zajednice;
   e) koordinirati praktičnu organizaciju susreta i Glavne Skupštine Međunarodne službe zajednice;
   f) služiti kao tajništvo za obavljanje administracijskih kontakata sa Svetom stolicom, osobito sa Papinskim vijećem za laike, obitelj i život;
   g) održavati bazu podataka svih članica Katoličke karizmatske obnove širom svijeta;
   h) pomagati u izdavaštvu, prevođenju i distribuiranju karakterističnih materijala koji se odnose na međunarodnu Katoličku karizmatsku obnovu;
   i) održavati i nadograđivati web-stranicu i osigurati odgovarajuću prisutnost u društvenim medijima;
   j) osigurati učinkovitu i transparentnu računovodstvenu službu u CHARIS-u.

Članak 19. Tajništvo Međunarodnog ureda 

1. Međunarodni ured je u nadležnosti Međunarodne službe zajednice. Voditelj CHARIS-a odgovoran je za nadgledanje Međunarodnog ureda. Da bi održavao službu, Međunarodni ured ima tajnika. Tajnik je zadužen za opću koordinaciju Međunarodnog ureda i CHARIS-a.

2. Tajništvo imenuje voditelja uz suglasnost većine članova Međunarodne službe zajednice. Mandat tajništva Međunarodnog ureda je 3 godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja u samo jednom mandatu.

3. Odgovornost voditelja CHARIS-a, sukladno pravilima 231. i 281. Kodeksa kanonskog prava, putem ugovora o radu, je jamčiti osobama koje služe u Međunarodnom uredu odgovarajuću plaću, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, i druga prava svojstvena socijalnom osiguranju.

VII. UPRAVLJANJE FINANCIJAMA

Članak 20. Upravljanje imovinom i materijalnim dobrima i njihova pravna priroda 

1. Imovina i materijalna dobra CHARIS-a, prema kanonu 1257. 1. Zakonika kanonskog prava su crkvena dobra i podložna su kanonskim zakonima.

2. Odgovornost moderatora je, uz suglasnost Međunarodne službe zajednice, od Biskupijskog vijeća za laike, obitelj i život, zatražiti odobrenje kojim se od crkvenih vlasti traži dopuštenje da donošenje valjanih akata izvanrednog upravljanja, to jest – želi se reći kako to uključuje i smanjenje nepokretne baštine.

3. Redovite aktivnosti uprave može obavljati ne samo moderator nego i tajnik Međunarodne službe ili netko koga ovlasti moderator.

Članak 21. Podrijetlo imovine i materijalnih dobara  

1. CHARIS se uzdržava volonterskim donacijama i financijskim doprinosima iz različitih organizacija i pojedinaca koji su uključeni u Katoličku karizmatsku obnovu širom svijeta. Drugi izvori financijskih sredstava su mogući prihodi od događaja, kongresa, tečajeva, knjiga i multimedijalnih materijala itd.

2. CHARIS poštuje zakone zemalja u kojima obavlja svoj posao i ostale aktivnosti. On je služba i nije odgovoran za pravnu stranu financijske organizacije na nacionalnoj ili kontinentalnoj razini.

Članak 22. Godišnji budžet i financijsko izvješće  

Tajnik Međunarodne službe ima zadatak pripremiti godišnji budžet i godišnje financijsko izvješće, kako bi se osigurala raspoloživost dovoljne količine materijalnih i financijskih sredstava za redovito upravljanje CHARIS-om. Budžet i financijsko izvješće mora odobriti Međunarodna služba zajednice, većinskim glasovanjem.

Članak 23. Godišnje izvješće crkvenoj vlasti 

Svake godine, prije 30. lipnja, moderator CHARIS-a će predstaviti Papinskom vijeću za laike, obitelj i život, godišnje financijsko izvješće koje se odnosi na upravljanje materijalnim dobrima i korištenje darova i primljenih prihoda, prema kanonu 319 Zakonika kanonskog prava.

VIII. TUMAČENJE I IZMJENE STATUTA  

Članak 24. Tumačenje  

1. Međunarodna služba zajednice ima ovlast tumačiti Statute, uz glasovanje dvotrećinskom većinom.

2. Kada većina u Međunarodnoj službi zajednice smatra prikladnim, može od Papinskog vijeća za laike, obitelj i život, zatražiti pojašnjenje o određenoj točki koja se tumači, a nakon toga će nastaviti obvezno tumačenje.

Članak 25. Izmjene statuta  

Promjene statuta koje predlaže Međunarodna služba zajednice, zahtijeva suglasnost Opće Skupštine, glasovanjem dvotrećinskom većinom, uz prethodno odobrenje predloženih amandmana koje izdaje Papinsko vijeće za laike, obitelj i život.

IX. UKIDANJE I RASPUŠTANJE

 Članak 26. Ukidanje 

Sukladno kanonu 320 Zakonika kanonskog prava, CHARIS može ukinuti samo Sveta stolica, preko Papinsko vijeće za laike, obitelj i život.

Članak 27. Raspuštanje 

Za ukidanje CHARIS-a na vlastitu inicijativu potrebno je odobrenje Opće Skupštine uz dvotrećinsku većinu njezinih članova, a prije toga i odobrenje Papinskog vijeća za laike, obitelj i život.

Članak 28. Čuvanje materijalnih dobara i baštine 

U slučaju ukidanja ili raspuštanja, preostala materijalna dobra i baština se trebaju rasporediti na članice Međunarodne službe zajednice, na one koje su identične ili slične ovima u CHARIS-u, uz prethodno odobrenje Papinskog vijeća za laike, obitelj i život.

X. PRIJELAZNE ODREDBE

1.
Ovi statuti stupaju na snagu 9. lipnja 2019., na blagdan Duhova, i odobreni su ad experimentum. Na dan stupanja na snagu ovih statuta, katoličko bratstvo karizmatskih zavjetnih zajednica i bratstava i Međunarodne službe Katoličke karizmatske obnove prestaju postojati. Materijalna dobra i baština tih dvaju entiteta prenose se na CHARIS.

2.
Na dan stupanja na snagu ovih statuta, prvi voditelj i Međunarodna služba zajednice za CHARIS započet će svoje mandate na razdoblje od tri godine. Ovaj prvi voditelj i Međunarodna služba zajednice imenuje Papinsko vijeće za laike, obitelj i život, poštujući pravila o sastavu Međunarodne službe zajednice, koja su navedena u ovim statutima, na temelju prijedloga osoba koje je imenovao Sveti Otac, papa Franjo, kao osoba koja je bila odgovorna za stvaranje nove jedinstvene službe za sve raznorazne članice katoličke karizmatske obnove.

3.
Prva Generalna skupština održat će se na Duhove 2019., a CHARIS će započeti svoju službu u isto vrijeme.

4.
Kada ovi statuti stupaju na snagu, svi nacionalni, regionalni i kontinentalni odbori bit će restrukturirani kao organizmi služenja, uključujući sve lokalne dijelove i članice katoličke karizmatske obnove, sukladno novom statutarnom ustroju CHARIS-a navedenom u ovim statutima.

Ovaj konačni tekst je predstavljen na susretu službi Papinskog vijeća za laike, obitelj i život, 18. ožujka 2018. godine

Odgovorni:
Pino Scafuro
Michelle Moran
Oreste Pesare, tajnik
Julia Elena Torres, tajnica

 

Prijevod: Rastimo u Gospodinu