Ovih dana Bog po Katoličkoj Crkvi svijetu udjeljuje posebnu milost – MOŽETE OTVORITI VRATA RAJA NEKOJ DUŠI U ČISTILIŠTU. 

 Na svetkovinu SVIH SVETIH i DUŠNI DAN (i ostale određene dane, vidi prilog), mogu vjernici u svim crkvama, grobljama u javnim ili polujavnim bogomoljama dobiti POTPUNI OPROST, koji se može namijeniti samo ZA POKOJNE.

 Za dobiti potpuni oprost potrebno je:

– pohoditi crkvu, groblje ili bogomolju u kojoj treba:

1) izmoliti Oče naš i Vjerovanje
2) ispovijediti se, ako je to potrebno (obavezno prije pričesti ako imamo teški grijeh na savjesti)

3) primiti sv. Pričest
4) izmoliti molitvu na nakanu Sv. Oca Pape (nije propisano koju, svatko može izmoliti molitvu po osobnom nahođenju, ali je treba moliti na nakanu Sv. Oca)

 

NAPOMENA:

▪ Svakom je svećeniku dopušteno na današnji dan slaviti tri mise: jednu slavi po bilo kojoj nakani i samo za nju može primiti stipendij; drugu slavi za sve pokojne, a treću po nakani Svetoga oca.

▪ Potpuni oprost za pokojnike čije su duše u čistilištu može postići: a) tko pohodi groblje i u dane od 1. do 8. studenoga moli za pokojne; b) tko na današnji dan – ili po dopuštenju Ordinarija u nedjelju prije ili poslije ovoga dana, ili na dan Svih Svetih – pohodi neku crkvu ili oratorij i ondje, uz sakramentalnu ispovijed i pričest, izmoli Molitvu Gospodnju i Vjerovanje te moli na nakanu Svetoga oca.

  

 

Kalendar potpunih oprosta

 

DUHOVI

– javnim moljenjem “O dođi, Stvorče, Duše svet”

 

TIJELOVO

– molitvom “Klanjam Ti se smjerno”, recitiranom pobožno i javno u liturgijskome slavlje te svetkovine.

 

PRESVETO SRCE ISUSOVO

– činom zadovoljštine Presvetome Srcu Isusovom: “Preslatki Isuse, čija neizmjerna ljubav…” javno recitiranim prigodom te svetkovine.

 

2. KOLOVOZA: ASIŠKI OPROST

– od podneva 1. kolovoza do ponoći narednoga dana (1) može se samo jednom (u danu) dobiti potpuni oprost.

(1) Ili, s dozovolom Ordinarija (nadležnoga biskupa ili, za samostane, redovničkoga poglavara), u nedjelju prije ili poslije 2. kolovoza (počevši od subotnjega podneva do ponoći u nedjelju) može se dobiti samo jednom[u danu] potpuni oprost.

– propisano djelo: Pohod župnoj crkvi uz recitiranje Očenaša i Vjerovanja.

– uz tražene uvjete: Ispovijed – Pričest – Molitva za Papu – odijeljenost od grijeha, čak i lakog.

– u župnim crkvama se uz to [oprost 2. studenog] može dobiti potpuni oprost još dva puta u godini, tj: – na dan župnoga zaštitinika [patrona] i – 2. kolovoza kada je Porcijunkula… [ili Asiški oprost].

 

2. STUDENOG

– oprost primjenjiv samo za pokojne!

– od ponoći 1. (Blagdan Svih svetih) do ponoći 2. studenog.

– propisano djelo: Pohod župnoj crkvi uz moljenje Očenaša i Vjerovanja. Ili se može dobiti kako je napisano niže, od 1. do 8. studenog, prigodom posjeta groblju.

– uz tražene uvjete: Ispovijed – Pričest – Molitva za Papu – odijeljenost od grijeha, čak i lakog.

1. – 8. STUDENOG UZ POSJET GROBLJU

– oprost primjenjiv samo za pokojne !

– uz tražene uvjete: Ispovijed – Pričest – Molitva za Papu – odijeljenost od grijeha, čak i lakog.

“Vjernici koji pohode groblje i mole, makar samo u mislima, za pokojne, mogu dobiti, jednom na dan, potpuni oprost”.

 

SVETKOVINA KRISTA KRALJA

– uz čin Posvete ljudskoga roda Kristu Kralju, “O preslatki Isuse, Otkupitelju ljudskoga roda”, učinjen javno

31. PROSINCA

– uz himan “Te Deum”, javno recitiran ili pjevan.

 

1. SIJEČNJA

– uz javno zazivanje Duha Svetoga s “O dođi, Stvorče, Duše Svet” (“Veni Creator Spiritus”).

 

SVAKOG KORIZMENOG PETKA

– recitiranjem molitve “Evo me, moj ljubljeni i dobri Isuse”

 

VELIKI ČETVRTAK

– javnim moljenjem, učinjenim s vjerom, “Divnoj dakle” (“Tantum ergo”)

 

VELIKI PETAK

– u svečanome liturgijskom slavlju: kada vjernik pobožno sudjeluju u klanjanju Križu i poljubi ga.

 

VAZMENO BDIJENJE

– obnovom Krsnih Obećanja, učinjenom bilo kojom formulom.

 

BLAGDAN BOŽANSKOGA MILOSRĐA

– Isus je obećao sv. Faustini Kowalskoj potpuno otpuštenje krivnje i kazni onome tko se toga dana ispovijedi i pričesti.

 

PRVA PRIČEST

– podjeljuje se potpuni oprost vjernicima koji po prvi puta pristupaju Svetoj Pričesti ili sudjeluju u pobožnome slavlju Prve Pričesti.

 

NA OBLJETNICU VLASTITOGA KRŠTENJA

– obnavljajući krsna obećanja bilo kojom formulom.

 

NA DAN SVETOGA ZAŠTITNIKA

– učiniti posjet župnoj crkvi uz propisane molitve…

 

MLADA MISA

– za svećenika koji slavi i za vjernike koji u istoj Misi pobožno sudjeluju.

 

JUBILARNA SLAVLJA SVEĆENIČKOGA REĐENJA: 25, 50 I 60 GODINA.

– svećenik i, ako se svečano slavi, vjernici koji sudjeluju u toj Svetoj Misi mogu dobiti potpuni oprost.

 

UPOTREBA NABOŽNIH PREDMETA

– vjernik koji pobožno koristi nabožni predmet (Raspelo ili Križ, krunicu, škapular, medalju) koju je blagoslovio Prvosvećenik ili Biskup, mogu dobiti potpuni oprost također o svetkovini Svetih Apostola Petra i Pavla, dodajući Ispovijest vjere bilo kojom dopuštenom formulom.

 

DUHOVNE VJEŽBE

– dodjeljuje se potpuni oprost vjerniku koji sudjeluje u Duhovnim Vježbama tijekom najmanje tri puna dana.

PRIGODOM PAPINSKOGA BLAGOSLOVA

– vjerniku koji pobožno i smjerno primi Blagoslov “urbi et orbi” podijeljen od Prvosvećenika, bilo to čak i preko radija ili televizije, daje se potpuni oprost.

 

U SMRTNOME ČASU

– vjerniku koji je u smrtnoj opasnosti, kojega Svećenik ne može providjeti Sakramentima i Apostolskim Blagoslovom s pridruženim potpunim oprostom, Sveta Majka Crkva daje u smrtnome čas na jednak način potpuni oprost, s tim da je odgovarajuće raspoložen i da je tijekom života izmolio neku molitvu.

– za postizanje takvoga oprosta savjetuje se upotreba Raspela ili Križa.

– taj potpuni oprost u smrtnom času može dobiti vjernik koji je istoga dana već dobio drugi potpuni oprost.

 

POSJET CRKVI ILI REDOVNIČKOM ORATORIJU NA BLAGDAN SVETOGA ZAŠTITNIKA

– dojeljuje se Potpuni oprost vjerniku koji pobožno posjeti crkvu ili redovnički oratorij na blagdan njihovoga Svetoga Zaštitnika i ondje recitira Očenaš i Vjerovanje.

 

SVAKODNEVNI POTPUNI OPROSTI

– klanjanje presvetom sakramentu u trjanju barem pola sata

 

MOLITVA SV. KRUNICE

– daje se potpuni oprost ako se Krunica moli u crkvi ili javnom oratoriju, ili u obitelji, u Redovničkoj zajednici, u pobožnom udruženju.

– za potpuni oprost donose se sljedeća pravila:

1. Dovoljna je molitva četvrtine Krunice; ali pet desetica moraju se moliti bez prekida.

2. Usmenoj molitvi se mora dodati pobožno razmatranje otajstava (najavljujući ih prema potvrđenom važećem pravilu).

 

ČITANJE SVETOGA PISMA U TRAJANJU BAREM POLA SATA

MOLITVA KRIŽNOGA PUTA

– za postizanje potpunoga oprosta vrijede sljedeća pravila:

1. Pobožna vježba mora biti učinjena pred zakonito postavljenim postajama Križnoga Puta.

2 . Za izvršenje pobožnoga čina traži se samo jedno razmatranje o Muci i Smrti Gospodnjoj, bez potrebe da se čini posebno razmatranje pojedinih otajstava vezanih uz postaje.

3 . Potrebno je pomicati se od jedne postaje do druge. Ako se pobožna vježba izvršava javno i pomicanje svih prisutnih se ne može uredno ostvariti, dovoljno je da pojedinim postajama pristupa barem predvoditelj…

4 . Vjernici… opravdano spriječeni, moći će postići isti oprost posvećujući pobožnome čitanju i razmatranju Muke i Smrti Našega Gospodina Isusa Krista određeno vremensko razdbolje, npr. četvrt sata.

 

SVAKODNEVNO PRIKAZANJE DNEVNOGA RADA

– velikodušno srce Svetoga Oca Ivana XXIII. pronašlo je lijek za izbjegavanje čistilišnih muka dodjeljujući Svakodnevni Potpuni oprost onima koji za ljubav Isusovu izvršuju vlastite dužnosti i izdržavaju svakodnevne križeve. Potrebno je uz to recitirati Vjerovanje, Oče naš i jednu molitvu na nakanu Prvosvećenika. Podsjećamo i na Sv. Pričest i Ispovijed (za koju je dovoljno da je učinjena unutar osam dana).

– za postizanje potpunoga oprosta nužno je:

– izvršiti oprosni čin [čin kojemu je dodijeljena snaga oprosta] i

ispuniti tri uvjeta (mogu se ispuniti više dana prije ili nakon izvršenja propisanoga čina):

– Sakramentalnu Ispovijed,

– Euharistijsku Pričest i

– Molitvu na nakanu Vrhovnoga Svećenika [svetoga Oca Pape].

– Također se traži da je isključena svaka naklonost grijehu, makar bio i lak.

Ako nedostaje potpuna raspoloživost ili nisu ispunjene spomenuta tri uvjeta, oprost je samo djelomičan…”

  

 O P R O S T I 

1471 Nauk i praksa oprosta u Crkvi usko su povezani s učincima sakramenta pokore.

 

ŠTO JE OPROST?

“Oprost je otpuštenje pred Bogom vremenite kazne za grijehe kojih je krivica već izbrisana; to otpuštenje vjernik, pravo raspoložen i uz određene uvjete, dobiva posredovanjem Crkve koja, kao poslužiteljica otkupljenja, svojom vlašću dijeli i primjenjuje blago zasluga Krista i svetaca”.

“Oprost je djelomičan ili potpun, već prema tome da li od vremenite kazne za grijeh oslobađa djelomično ili potpuno”. Oprosti se mogu primijeniti živima ili pokojnima.[70]

 

KAZNE ZA GRIJEH

1472 Da bi se shvatili ovaj nauk i praksa Crkve, treba imati u vidu da grijeh ima dvostruku posljedicu. Teški grijeh nas lišava zajedništva s Bogom čineći nas time nesposobnima da postignemo vječni život; to se lišavanje zove “vječna kazna” za grijeh. S druge strane svaki grijeh, pa i laki, povlači sa sobom nezdravu privrženost uz stvorenja, koju treba čistiti bilo na ovoj zemlji bilo poslije smrti u stanju zvanom čistilištem. To čišćenje oslobađa od takozvane “vremenite kazne” za grijeh. Ove dvije kazne ne smiju se shvaćati kao vrsta osvete koju Bog dosuđuje izvana, već kao posljedice same naravi grijeha. Obraćenje koje proizlazi iz goruće ljubavi može postići potpuno očišćenje grešnika, tako da ne ostane više nikakve kazne.

1473 Oproštenje grijeha i obnova zajedništva s Bogom donose oproštenje vječnih kazni za grijeh. Vremenite kazne za grijeh ipak ostaju. Strpljivo podnoseći patnje i svakovrsna iskušenja te, kada dođe taj dan, sučeljavajući se vedro sa smrću, kršćanin treba da ove vremenite kazne za grijeh nastoji primiti kao milost; mora se truditi da djelima milosrđa i ljubavi, te molitvom i raznim pokorničkim činima potpuno odloži “starog čovjeka” i obuče “novog čovjeka”.[72]

 

U ZAJEDNICI SVETIH

1474 Kršćanin koji nastoji da se očisti od svakoga grijeha te se uz pomoć Božje milosti posveti, nije sam. “Život svakoga Božjeg djeteta čudesno je, u Kristu i po Kristu, povezan sa životom sve druge kršćanske braće u nadnaravno jedinstvo Kristova otajstvenog Tijela, tako da skoro nastaje jedna mistična osoba.”[73]

1475 U općinstvu svetih, dakle, “među vjernicima – onima koji su već stigli u nebesku domovinu, onima koji svoje krivnje još ispaštaju u čistilištu ili onima koji su još na ovozemnom putovanju – postoji trajna veza ljubavi i obilata razmjena svih dobara”.[74] U toj čudesnoj razmjeni svetost jednoga koristi drugima daleko više od štete koju je grijeh jednoga mogao prouzročiti drugima. Tako obraćanje općinstvu svetih omogućuje raskajanom grešniku da bude u kraće vrijeme i uspješnije očišćen od kazna za grijeh.

1476 Ta duhovna dobra općinstva svetih nazivamo također riznicom Crkve; “nije to skup dobara nalik na materijalno bogatstvo nagomilano kroz vjekove, nego neizmjerna i neiscrpljiva vrijednost koju imaju kod Boga ispaštanje i zasluge Krista našega Gospodina, prinesene za ljudski rod da bude oslobođen od grijeha i uniđe u zajedništvo s Ocem. Dakle, u Kristu Otkupitelju nalaze se u izobilju zadovoljštine i zasluge njegova otkupljenja”.[75]

1477 “Jednako tako toj riznici pripada i vrijednost doista neograničena, neizmjerljiva i uvijek nova koju kod Boga imaju molitve i dobra djela blažene Djevice Marije i svih svetaca koji su se, slijedeći po njegovoj milosti stope Krista Gospodina, posvetili i izvršili poslanje koje im je Otac povjerio; i tako, radeći na svome spasenju, surađivali su i na spasavanju svoje braće u jedinstvu otajstvenog Tijela”.[76]

 

DOBITI BOŽJI OPROST PO CRKVI

1478 Oprost se dobiva po Crkvi koja se, snagom vlasti vezivanja i odrješivanja, što ju je dobila od Isusa Krista, zauzima za kršćanina, te mu otvara riznicu zasluga Krista i svetaca da od Oca milosrđa dobije otpuštenje vremenitih kazni za grijehe. Crkva time želi ne samo doći u pomoć tom kršćaninu, nego i potaknuti ga na djela pobožnosti, pokore i ljubavi.[77]

1479 Budući da su vjerni mrtvi na putu čišćenja također članovi istog općinstva svetih, možemo im pomoći, između ostalog, stječući za njih oproste, da bi tako bili olakšani od vremenitih kazni za grijehe.

[70] PAVAO VI., Apostolska konstitucija Indulgentiarum doctrina, Norme 1-3, AAS 59(1967) 5-24.
[71] Usp. Tridentski sabor: DS 1712-1713; 1820.
[72] Usp. Ef 4,24.
[73] PAVAO VI., Apostolska konstitucija Indulgentiarum doctrina, 5.
[74] Isto.
[75] Isto.
[76] Isto.
[77] Usp. isto, 8; Tridentski sabor: DS 1835.