Bog oprašta uvijek i rado. On bi želio da i mi tako postupamo prema bližnjima. Tako bismo i mi trebali opraštati drugima, a isto tako i samima sebi. Kršćanski autori govore o tome kako mnogi bolesnici ozdravljaju od najtežih bolesti tek onda kad potpuno oproste onima koji su ih povrijedili, jer je čovjek stvoren da živi u ljubavi, a ne mržnji i nepraštanju.
Neopraštanje je često prepreka za ozdravljenje. Mudri Sirah kaže: „Oprosti nepravdu svojemu bližnjemu,pa kad budeš molio,grijesi će se tvoji oprostiti. Ako čovjek goji mržnju na drugoga,kako može od Gospoda tražiti ozdravljenje“ (Sir 28,2-3). Isus je jako konkretan i jasan kad govori o opraštanju: „Ako vi oprostite ljudima njihove pogreške,oprostit će i vama vaš Otac nebeski. Ako li vi ne oprostite ljudima njihovih pogrešaka, ni vaš Otac neće vama oprostiti vaših“ (Mt 6,14-15). U molitvi Očenaša Isus nas uči: „i otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim“ (Mt 6,12) i nadalje: „…Opraštajte,pa će vam biti oprošteno“! (Lk 6,37)
Neopraštanje donosi mnoge fizičke i psihičke bolesti
Neopraštanje donosi mnoge fizičke i psihičke bolesti tvrdi Meehan. Ono nam smeta u životu i zbog toga često dolazi nesanica,bolovi u stomaku,nervoze i različite psihoze.Često je opraštanje ključni faktor za ozdravljenje.
„ Malo je stvari koje priječe ozdravljenje više od neopraštanja upozorava DeGrandis. Neki bi rekli da je to pomanjkanje vjere,ali je moje osobno iskustvo pokazalo da upravo neopraštanje predstavlja najčešću prepreku.“ Kad oprostiš,daje ti se mir i zdravlje, cjelovitost umjesto rastrganosti. Ovo isto potvrđuje indijski svećenik Otac Bill u svojoj knjizi Isus me dotaknuo. On svjedoči da mnoga ozdravljenja dolaze nakon opraštanja.
Opraštanje nas izmiruje s drugima, liječi duh, a često i tijelo. Mora se oprostiti svima: najprije samome sebi, sve promašaje i grijehe; pa ljudima oko sebe i napokon Bogu kojega čovjek katkada smatra odgovornim za sve. Tek tada će čovjek osjetiti plodove ozdravljenja.Jedan američki psihoterapeut je rekao da bi 95% njegovih pacijenata ozdravilo samo kad bi mogli oprostiti.
Molio sam za jedan bračni par iz Švicarske koji nije mogao imati djece. I dok sam molio, čuo sam Gospodina kako mi je rekao: „neopraštanje“. Nakon kratkog razgovora priznali su da postoji neopraštanje prema osobi koja ih je povrijedila,osobito ženu. Kad su oprostili srcem,i pokajali se za taj grijeh,već slijedeću godinu Bog ih je blagoslovio djetetom.Ako ne želimo oprostiti,te su osobe prisutne u našim životima. One stanuju u našem srcu.
Na križu Isus pokazuje bit bezuvjetnog opraštanja uvodeći u raj dobrog razbojnika. Krist mu reče: „Zaista,kažem ti,danas ćeš sa mnom biti u raju“ (Lk 23,43). Isus nije samo govorio o potrebi opraštanja, već je to činio i u praksi. Oprostio je neprijatelju i tako nam pokazao primjer.
Duhovi bolesti
Postoje duhovi koji uzrokuju bolesti i slabosti. Sandford tvrdi da su oni naučili kako da uđu u tijelo i napadnu zdravlje i pravilno funkcioniranje zglobova, živaca, mišića, organa i žlijezda. Isus je oslobodio ženu koju je tako onemoćao duh bolesti da osamnaest godina nije mogla ispraviti svoje tijelo (usp. Lk 13,10-17). Nadstojnik sinagoge bio je srdit što Isus liječi u subotu, a Isus reče narodu: „ Ovu Abrahamovu kćer, koju sotona drži svezanu već osamnaest godina, trebalo je osloboditi ovih lanaca u subotu“. Značajno je kako Isus liječi fizičke bolesti tako što istjera zloduhe. Otac je doveo sina, dječaka padavičara, k Isusu sav izvan sebe i pričao isusu da neki zli duh često baca dječaka u grčeve. Isus je zaprijetio duhu, ozdravio dječaka i vratio ga ocu (Lk 9,37-43). Drugi je put isus izliječio čovjeka tako što je istjerao duha koji mu je branio govoriti. Čim je zli duh otišao, nijemi je čovjek ponovo progovorio na zaprepaštenje gomile (Lk 11,14). I sav se narod radovao svim čudesima koja je Isus činio (Lk 13,16). U Evanđelju po Luki Isus je izliječio Petrovu punicu od groznice zaprijetivši (zapovjedivši) groznici. Isto tako je istjerao duha iz čovjeka koji ga je ometao i prekidao u sinagogi (Lk 4,39,35).
„Postoje bolesti koje su posljedice prisutnosti zlih duhova pa kad zli duh ode,osoba ozdravi,i vraća se u normalno stanje. Vidi se to iz Isusova primjera: kad je izagnao zlog duha, bolesnik je ozdravio“ kaže Bamonte svećenik i profesor na „Regina Apostolorum“ u Rimu.
Mnogi neuro-psihički simptomi povezani su sa zlim duhovima piše otac Francoise Dermine, dominikanac.
U knjizi „Kako ozdravljati bolesne“ Charles i Francis Hunter napominju da postoje duhovi bolesti koji napadaju ljude na poseban način: kao duh raka,epilepsije,tumora,tuberkuloze,itd. Stoga je bitno da molitva bude ciljana,da se u ime Isusovo otjera duha određene bolesti. Jedan je svećenik u Kanadi u ispovjedi samo zapovjedio u ime Isusovo da duh gluhoće izađe iz pokornika, i čovjek se vratio k njemu sretan: << Ja čujem,što ste učinili da ja čujem! >> Tu nije trebalo čak ni moliti za ozdravljenje,samo istjerati zloduha gluhoće.
Pisci Novog zavjeta vjerovali su kako zli duhovi uzrokuju neke bolesti, te da su zato njihovim istjerivanjem te bolesti izliječene. I danas, kad se zapovijedi u molitvi oslobađanja duhu bolesti u ime Isusovo da napusti čovjeka, često se dogodi ozdravljenje.
Ovaj tekst je izvadak iz knjige “Molitvom do zdravlja” – fra Ive Pavića.
Dopuštenje autora za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal www.rastimougospodinu.com