“Sve obnoviti u Kristu”
Osmo hodočašće vjernika Vrhbosanske nadbiskupije i Banjalučke biskupije u Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u Mariju Bistricu održat će se 12. listiopada 2013. godine. Središnje misno slavlje u 11:00 predvodi kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski.
Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić uputio je svim župama i ustanovama Vrhbosanske nadbiskupije poziv na hodočašće u Hrvatsko nacionalno marijansko svetište u Mariju Bistricu, 12. listopada 2013. godine. Misao vodilja ovogodišnjeg hodočašća biti će “Sve obnoviti u Kristu”, što je ujedno i geslo Sinode Vrhbosanske Nadbiskupije.
„Duboko osjećamo potrebu promjena u svim sferama života. Kao vjernici smo sigurni, da je tek promjena duha temelj svim drugim promjenama. Koristim svaku prigodu pozvati vjernike, redovnice, redovnike i svećenike na molitvu za uspjeh Biskupijske sinode, duboko uvjeren da ta molitva već sad jača našu volju prvo osobne nutarnje priprave a onda i želju obnoviti sve u Kristu. U tom molitvenom duhu će biti i ovo naše hodočašće. Nastojanja oko obnove duha će donijeti najbolje plodove u Godini vjere.”, ističe u pozivu kardinal Puljić.
„Našem hodočašću se pridružuju brojni vjernici podrijetlom iz Bosne i Hercegovine koji su se iz različitih razloga naselili u Hrvatskoj i drugim zemljama. Molit ćemo da okupljanje oko Majke Božje Bistričke urodi jednog dana okupljanjem i povratkom na svoja prijeratna ognjišta“, riječi su kardinala Puljića.
Podsjećajući da je praksa da svake godine za vrijeme Mise i križnog puta pjeva zbor iz druge župe, kardinal Puljić izrazio je mišljenje da bi lijepo bilo da pjevači koji dođu na hodočašće budu što bliže mjestu predviđenom za pjevače i potpomognu pjevanje.
Prijavljivanjem organiziranih hodočašća u Svetištu ili u svojem Ordinarijatu u Sarajevu omogućiti će se da planirana hodočašća stignu prije kako bi svi mogli obaviti svetu ispovijed prije Mise, a uz to i osobnu pobožnost.
Program:
11 sati – počinje Sveta misa na otvorenom
14 sati – zajednički križni put, koji završava u crkvi pozdravom čudotvornom Gospinu liku
Svetište Majke Božje u Bistrici u Hrvatskom zagorju ima dugu, višestoljetnu povijest. Bistrička crkva 1923. godine dobiva naziv manje bazilike (basilica minor), a dodijelio joj ga je papa Pio XI. Nadbiskup zagrebački Antun Bauer 1935. okrunio je zlatnom krunom čudotvorni kip Majke Božje i proglasio Majku Božju Kraljicom Hrvata uz asistenciju nadbiskupa Alojzija Stepinca. 15. kolovoza 1971. održan je u Mariji Bistrici XIII. Internacionalni marijanski kongres te je tom prigodom Biskupska konferencija proglasila Bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavoga hrvatskog naroda. 1971. godine održao se u Mariji Bistrici Prvi hrvatski nacionalni marijanski kongres. 9. rujna 1984. godine održana je veličanstvena proslava završetka višegodišnjeg slavlja – trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, tristota obljetnica našašća čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke i Nacionalni euharistijski kongres.
Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke
Najpoznatije hrvatsko Marijino svetište Marija Bistrica, smješteno 40 km sjeveroistočno od glavnoga hrvatskog grada Zagreba, na sjevernom gorskom krilu Medvednice, vjekovima je središnje mjesto u vjerničkom životu hrvatskoga naroda. Ono što je Francuzima Lourdes, Portugalcima Fatima, Talijanima Loreto, Poljacima Čenstohova, Austrijancima Mariazell, Hrvatima je to životopisna Marija Bistrica.
U Mariju Bistricu hodočasti se već 320 godina. Svake godine okupi se do 500.000 vjernika na pedesetak stalnih hodočašća koja traju od Bijele nedjelje početkom travnja do Zahvalnice krajem listopada.
Najvažnija hodočašća imaju svoje tradicionalne nazive: Duhovsko, zavjetno grada Varaždina, zavjetno grada Zagreba, Margaretsko, Aninsko, Preobraženja Gospodinova, Velikogospojinsko, Bartolovsko, Male Gospe i Zahvalnica. U Bistricu vodi pet hodočasničkih smjerova, a gostoljubivi stanovnici Marije Bistrice brinu se o udobnosti i sigurnosti svih hodočasnika. Vjerske svetkovine – proštenja – odraz su tradicionalnih običaja Hrvatskog zagorja.
