Osoba koja moli srcem zna i praštati, a po tomu se kršćanin prepoznaje – istaknuio je papa Franjo u propovijedi na Svetoj Misi u kapeli doma Sveta Marta.
Komentirajući ulomak iz Lukina evanđelja koji govori o Svetoj Marti, Papa je rekao da molitva čini čudesa, pod uvjetom da nije plod mehaničkoga čina. Marta i prorok Jona, dva su slikovita lika, koje nam predstavlja današnja služba riječi, i imaju zajedničko obilježje: nisu znali moliti – primijetio je Sveti Otac komentirajući evanđeoski prizor u kojem Marta potiče Isusa da kaže njezinoj sestri da joj pomogne služiti. Isus odgovora: „Marija je izabrala bolji dio“, a taj je dio molitva – istaknuo je Papa.
U sestrinim je očima to bio gubitak vremena, a možda joj se Marija činila „čudnom“: Isusa je gledala poput začuđene djevojčice. A Gospodin je uzvratio: Ovo je najbolji dio, jer je Marija slušala Gospodina i svojim srcem molila. Gospodin je želio reći: U životu je najvažnija molitva. Ali ne molitva jezikom, papagajska, nego molitva srcem: gledati Gospodina, slušati Ga, od Njega tražiti. Mi znamo da molitva čini čuda – ustvrdio je papa Franjo.
To nam svjedoči i grad Niniva, čiji su se stanovnici obratili i svim silama od Boga molili oproštenje – kazao je Papa ističući da je Jona poput Marte bio više sklon nemilosrdnoj pravednosti, služenju koje isključuje nutarnjost. Što je činila Marta? Služila je, a nije molila. Ima i drugih tvrdoglavaca kao što je Jona, koji su krvnici. Jona je proricao, ali je u svom srcu mislio: Ninivljani su to zaslužili; dobili su što su tažili. On je proricao, a nije molio. Nije molio Boga da im oprosti, nego im je najavljivao uništenje. Krvnici su oni koji se smatraju pravednima. U konačnici – kako veli Sveto pismo – vidi se da je Jona bio egoist, jer se, kad je Gospodin, čuvši molitvu naroda, spasio Ninivu, rasrdio na Boga: Uvijek si isti, uvijek praštaš – kazao je Sveti Otac.
Zaključujući propovijed Papa je rekao da su molitva bez srca, pesimizam i nemilosrdna pravednost, napasti kojih se valja čuvati ako se želi odabrati ‘bolji dio’.
Ako ne molimo, Gospodinu zatvaramo vrata. A ne moliti znači onemogućiti Bogu da bilo što učini. Naprotiv, obraćati se Bogu kad smo u problemima, u teškoj situaciji ili nekoj nesreći znači otvoriti mu vrata da može doći. On obnavlja sve, zna srediti stvari. Ovo je molitva: otvaranje vrata Bogu da može „srediti stvari“. Ali ako vrata zatvorimo, Bog ništa ne može učiniti. Razmišljajmo o Mariji koja je odabrala ‘bolji dio’ i koja nam pokazuje nam kako se Bogu otvaraju vrata – zaključio je Sveti Otac.
radiovaticana.va
