Pretposljednji plod Duha jest krotkost (usp. Gal 5, 22-23). Biblija upotrebljava grčku riječ praotesza krotkost i poniznost. Krotka je ona osoba koja je ukrotila svoje nagone i postalaponizna prema Bogu, ablaga prema bližnjima. Krotkost i poniznostsu jako srodne osobine, kao iblagost i nježnost. Krotki ljudi su ponizni prema Bogu, a blagi prema bližnjima. Krotkost kao plod Duha jest zapravo ljubav i poslušnost Božjem autoritetu.
Uzor krotkosti i poniznosti za sve ljude, posebno za nas kršćane, jest Isus. On sam to izričito kaže: Učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca (Mt 11,28-29). Naš božanski Učitelj, svojim blagošću i nježnošću, privlači grešnike u Božje kraljevstvo. Proglašava krotke osobe blaženima: Blago krotkima: oni će baštiniti zemlju (Mt 5,5). Krotkost i poniznost nisu slabosti nego vrline. Krotki i ponizni ljudi nisu strašljivi i kolebljivi, nego hrabri i strpljivi. Blagost i nježnost su božanske osobine. Tako prorok Joel, pozivajući nas na obraćenje, kaže: Vratite se Gospodinu, Bogu svome, jer on je nježnost sama i milosrđe (Joel 2,13). Psalmist ide i korak dalje pa nas poziva da pjevamo Gospodinu jer je sladak (usp. Ps 147,1).
Krotkost i nježnost pripisujemo više ženama nego muškarcima. Marija, Isusova i naša majka, puna je blagosti i poniznosti, ali i hrabrosti i ustrajnosti. Majčinskom se nježnošću brinula za svoga sina Isusa. Od Velikog petka do danas stalno se brine za svoju duhovnu djecu. Blago i uporno poziva nas na obraćenje: da se odričemo đavla i sveg sjaja njegova i da slijedimo u vjeri, nadi i ljubavi njezinog Sina, koji je jedini put, istina i život. Kao nova Eva, Gospa se hrabro bori protiv sotonskih sila koje žele progutati njezinu djecu. Zbog svoje krotkosti i poniznosti postala je najmoćnija žena na nebu i zemlji. Sama je prorokovala o sebi, veličajući Boga: Odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom (Lk 1,48).
Biblija je puna primjera kako Bog mijenja pojedine nagle i žestoke ljude u ponizne i blage osobe i tako ih čini prikladnimaza svoju službu. Spomenimo samo Mojsija i Pavla, koji su ukrotili svoju naglu i žestoku narav. Zahvaljujući Božjoj milosti postali su osobeblaga i ponizna srca. U njihovu skupinu spada svakako i sv. FranjoSaleški; nakon obraćenja, ukrotio je svoj žestoki karakter te postao nježni svetac – svetac gentleman. Ovdje moramo spomenuti sveca koji se posebno ističe po svojoj poniznosti, blagosti i nježnosti. To je naš serafski otac Franjo. Ponizni siromašak iz Asiza velikom je nježnošću ljubio Isusa i Gospu. Iz ljubavi prema utjelovljenom Kristu nježno je volio sve ljude kao braću i sestre, a posebno one koji su ga podsjećali na Krista: svećenike, siromahe, gubavce … .Osim toga, nježno se odnosio prema svim živim bićima, a naročito prema onima koji su ga podsjećali na neku Isusovu osobinu: janje, ševu, crva … . Nadalje, njegova se ljubav širila i na neživa stvorenja. I njih poziva da hvale i slave Stvoritelja. Njegov život pokazuje kolika je snaga i sila u nježnosti i poniznosti. Franjina snaga nježnosti ukrotila je gubijskog vuka.
Naravno, svjesni smo da u našem palom svijetu postoje i zle osobine koje se protive plodu krotkosti i poniznosti, a to su: oholost, umišljenost, drskost, grubost, sebičnost … . Čuvajmo se ovih napasti koje vrebaju naše duše. U poniznosti podložimo se Bogu i dopustimo da nas Njegova Riječ stalno poučava i ispravlja. Prepustimo svoj život u Božje ruke, jer On sve okreće na dobro onima koji ga ljube. Budimo blagi i nježni prema svima, a posebno prema svojim ukućanima. Nasljedujmo svog Učitelja koje se ponizno sagnuo i oprao noge svojim učenicima – svojim prijateljima i svome izdajici.Svjesni smo da bez pomoći Duha Svetoga ne možemo biti ponizni i blagi, zato molimo svakodnevno: Isuse, blaga i ponizna srca, učini srce moje po srcu svome!
Za Rastimo u Gospodinu – Fra Josip Ikić
