U našim je krajevima nekada bio raširen posebno svečani blagoslov vode uoči Bogojavljenja ili na sam blagdan (koji se po tome i nazivao Vodokršće), a kojega je službena Crkva dugo vremena bezuspješno pokušavala suzbiti, jer je svoje podrijetlo vukao iz istočne liturgije, a kod nas je došao putem glagoljske baštine.

Duga je tradicija u Katoličkoj crkvi da se uoči (nekada na) blagdana Bogojavljenja blagoslivlja voda… Danas je taj blagoslov, u odnosu na ranija vremena, prilično osiromašen i s nedovoljno istaknutom porukom. Ako zavirimo u negdašnje obrednike, one koji su se upotrebljavali na našim područjima, počevši od prvog “službenog” Rituale Romanum pape Pavla V. iz 1614. god., pa sve do Drugog vatikanskog sabora, možemo vidjeti kako mnogi obrednici imaju taj blagoslov i kako se on u mnogima od njih manje ili više razlikuje. Tako pronalazimo još u Kašićevu obredniku iz 1640. god., prvom cjelovitom prijevodu Rimskog obrednika (preveden je na hrvatski jezik), veoma liturgijski bogat i lijep, a vremenski prilično dugačak blagoslov, koji svoje podrijetlo vuče iz istočne liturgije, a u zapadne liturgijske knjige je ušao prenošenjem glagoljske baštine. (I danas u pravoslavlju postoji “taj” blagoslov, no kako ga nismo istraživali, nije nam poznato koliko je on u pojedinostima podudaran s blagoslovom kojega pronalazimo u negdašnjim “katoličkim obrednicima”.)

Iako je taj blagoslov, očigledno zbog svoje iznimne ljepote i liturgijskog bogatstva, izuzetno zaživio u našim krajevima, štoviše počevši od turskog razdoblja, posredovanjem franjevaca, širio se i ukorijenio i među drugim nehrvatskim krajevima (posebno na području današnje Mađarske), nikada nije bio blagonaklono prihvaćen od strane službene Crkve, prvenstveno zbog istočnog podrijetla. Unatoč tome i unatoč činjenici da je bio dva puta zabranjen, blagoslov se u nekim našim krajevima (npr. ondašnja Đakovačka i Srijemska biskupija) održao sve do Drugog vatikanskog sabora… U tome velika zasluga ide biskupu Strossmayeru, koji je prepoznao ljepotu toga blagoslova i uvrstio ga u svoj Obrednik, kojega je izdao 1878. god.

Osim u Obredniku Biskupije Bosansko-djakovačke i Sriemske, blagoslov vode uoči (na) Bogojavljenje pronalazimo i u nekim drugim krajevnim obrednicima koji su se koristili na ovim područjima (zagrebačkim, kaločkim, ostrogonskim), ali ponekad među njima postoje manja odstupanja.

Za razliku od krajevnih obrednika, “službeni” rimski obrednici nisu nikada podržavali taj blagoslov, a vjerojatno kao pokušaj suzbijanja tog “ilegalnog” blagoslova vode kojega su njegovali krajevni obrednici, u posljednja dva (od ukupno četiri) predvatikanska obrednika prevedena na hrvatski jezik (1893. i 1929.) pronalazimo sasvim drukčiji blagoslov vode uoči Bogojavljenja.

Kako bi to sve bilo zornije, priredili smo četiri izvatka iz četiri obrednika, a riječ je o “istočnom blagoslovu” kojega donose Kašić (1640.) i Strossmayer (1878.), te o “legalnom blagoslovu” kakvog ga donose Rimski obrednik iz 1893. i Rimski obrednik iz 1929. (u dva potonja pronalazimo isti obred, s tim da je u ovom iz 1929. god. donesen cjelovit obred, s notama, litanijama i svim ostalim, dok se u ranijem nalaze skraćeni obredi i upućivanje na neka druga mjesta). Te blagoslove možete u PDF formatu pogledati i preuzeti ovdje:

• Blagoslov vode na Vodokršće (Kašićev obrednik, 1640.)
• Blagoslov vode uoči Bogojavljenja (Strossmayerov obrednik, 1878.)
• Blagoslov vode uoči Bogojavljenja (Rimski obrednik 1893.)
• Blagoslov vode uoči Bogojavljenja (Rimski obrednik, 1929.)

A evo i usporedbe ovog blagoslova prema nekoliko negdašnjih obrednika… Možete ju u PDF formatu preuzeti ovdje:

Blagoslov vode uoči Bogojavljenja (usporedba obrednika).

 

Izvor:vjeraidjela.com

• Blagoslov vode na Vodokršće (Kašićev obrednik, 1640.)
• Blagoslov vode uoči Bogojavljenja (Strossmayerov obrednik, 1878.)
• Blagoslov vode uoči Bogojavljenja (Rimski obrednik 1893.)
• Blagoslov vode uoči Bogojavljenja (Rimski obrednik, 1929.)