.

Rastite u milosti i spoznanju Gospodina našega i Spasitelja Isusa Krista! Njemu slava i sada i do u dan vječnosti! Amen! (2. Petrova 3,18)

Podijelite ovo s prijateljima!

 .

„Dopuštenje da umrem, majko?
“Idi, kćeri moja!
+ + + +

17 srpnja je obljetnica pogubljenja karmelskih mučenica iz 1794 godine.

Prema riječima oca Grunowa `sestre su živjele u samostanu karmelićanki terezijanske reforme (reforma velike svetice Terezije Avilske). To je značilo da je njihovo poštivanje zavjeta bilo strogo i da su im životi bili potpuno zatvoreni. Ušle su u Karmel s namjerom da nikada ne izađu iz njegovog ograđenog prostora. Tu, u tom prostoru, živjele su molitveni život za svijet živeći odvojeno od svijeta.

Ovo opredjeljenje je također bio njihov zločin.

Revolucionarna vlada Francuske proglasila je sestre Karmela iz Compiegnea neprijateljima države. Zašto? Zbog njihovog radikalnog odricanja od svjetovnih briga, posvećenja svojih života u poniznoj službi Kristu i njihovog obdržavanja molitve kao potpunog načina života. Sve se to smatralo zločinom jer se odupiralo onome što je država odredila i proglasila prihvatljivim i razumnim ponašanjem.

Sestre su prkosile ovoj zabrani svojim načinom života. Bile su uhićene, izvedene pred sud, optužene za izdaju, osuđene na smrt.

Sestre su potom prevezene u središte grada gdje ih je čekala pomahnitala rulja.

Ali ova egzekucija bila je drugačija.

Rulja je bila zapanjena do potpune tišine pojavom sestara, koje su se, iako lišene redovničkog odijela, nosile s dostojanstvom koje je jedan promatrač opisao kao “nevjestu koja se predstavlja za udaju”.

Tišinu je prekinulo samo pjevanje sestara dok su pjevale himnu “Veni Creator Spiritus” (Dođi Stvorče, Duše Svet). Jedna po jedna, sestre su krenule prema giljotini, od najmlađe do najstarije, a svaka je sestra zastala kako bi kleknula pred prioricom, tražeći: “Dopuštenje da umrem, majko.” Na što bi predstojnica odgovorila: “Idi, kćeri moja.”
Država je naredila njihovu smrt, ali njihov posljednji čin poslušnosti nije bio prema državi, već prema njihovoj majci u vjerskom životu.

Posljednja je ubijena poglavarica.

Revolucionarna vlada Francuske pala je deset dana nakon pogubljenja sestara.

Postoje snage u našoj kulturi i svijetu koje, čak i sada, sve većom snagom guraju protiv načela vjerske slobode.

Uspomeni na šesnaest mučenica iz Compiegnea dugujemo oduprijeti se tim silama, i oduprijeti se istim oružjem Duha Svetoga kojim su se služile i koje im je na kraju donijelo pobjedu.`

Karmelićanske mučenice iz Compiègnea – molite za nas!
_______

Priredio: Petar Salečić, izdavačka kuća Kyrios


Podijelite ovo s prijateljima!

Leave a comment.

Your email address will not be published. Required fields are marked*