.

Rastite u milosti i spoznanju Gospodina našega i Spasitelja Isusa Krista! Njemu slava i sada i do u dan vječnosti! Amen! (2. Petrova 3,18)

Podijelite ovo s prijateljima!

 

Stepincev-brevijar

 

Crkva jednako moli za ozdravljenje i duha i duše i tijela – za cjelovito ozdravljenje. Jer zdravlje nam je potrebno kako bismo mogli služiti Gospodinu!

 

U Rimskom misalu i Časoslovu postoje mnoge molitve u kojima se od Boga traži ozdravljenje duše i tijela.

 

U knjizi Vjerom do zdravlja, autorica M. Čunčić navodi liturgijske molitve u Rimskom misalu i Brevijaru koje odražavaju vjerničku želju za ozdravljenjem i nadu da će Bog uslišati njihove molitve. Tako je autorica Čunčić pronašla 28 primjera. Navodim ovdje dio njezine knjige u kojem to obrađuje.

 …i ja ću ozdraviti

Advertisements

Na Veliki petak molimo da nam lijek dođe s drveta križa Kristova jer nas je i neprijatelj – Sotona, ranio s drveta u raju zemaljskom kad je naše praroditelje zaveo (Post 3,1-24) da počine istočni grijeh: „I da otud lijek nam kane, otkle dušman rani nas“ (Rim. misal, 197).

Postovi djeluju ljekovito kao što se moli u svetoj misi: „Gospodine, primljena otajstva nek nam pomognu u korizmenom zalaganju da naši postovi budu tebi mili a nama ljekoviti“ (Rim. misal, 120).

Znamo iz Svetog pisma da je Isus liječio bolesnike i On je obećao besmrtnost duše i tijela onima koji vjeruju u njega, kako svećenik pod misom moli: „da budemo zajedničari besmrtnosti Isusa Krista, koji je svojom smrću pobijedio našu smrt“ (Rim. misal, 90).
Cjelovito ozdravljenje sastoji se u neraspadljivosti tijela koje će uskrsnuti: „Gospodine, ti si svoj narod obnovio otajstvima vječnog života: daj mu da dostigne slavu neraspadljivosti u uskrsnuću tijela“ (Rim. misal, 236).

Crkva i u svojim liturgijskim molitvama pokazuje da je zdravlje moguće izmoliti kao i oproštenje grijeha i život vječni jer je i zdravlje Spasitelj ljudskog roda priskrbio smrću i uskrsnućem, posebno svojim patnjama „čijim ste modricama izliječeni“ (1 Pt 2,25).

To potvrđuju mnoge liturgijske molitve počevši od onih u kojima se općenito moli: „Gospodine Bože, vapijemo k tebi: oprosti nam grijehe i pomozi u nevoljama života; utješi nas dolaskom svoga Sina, da nas više ne okuži stara zloća grijeha“ (Rim. misal, 68), preko onih koji traže pomoć u podnošenju patnja i povratak zdravlja: „Ne dopustimo da klonemo od umora i bolesti dok čekamo dolazak tvoga Sina koji nam vraća snagu i zdravlje“ (Rim. misal, 77), do onih koji traže da se bolest ukloni: „Molimo svemogućeg Boga Oca, da očisti svijet od zabluda, bolesti ukloni, glad odagna, otvori tamnice, razriješi okove, dade sigurnost putnicima, povratak iseljenicima, bolesnicima zdravlje i umirućima vječno spasenje“ (Rim. misal, 192). Molimo pred Vazam da: „zdravi prispijemo vazmenim blagdanima“ (Rim. misal, 153). A na Veliki petak molimo za Papu: „Njega je Bog i Gospodin naš odabrao u red biskupa: neka ga živa i zdrava čuva svojoj svetoj Crkvi“ (Rim. misal, 188).

U misi za bolesnike moli se: „Za ove bolesnike: da duhovnim blagoslovom nagradiš njihove bolove, ublažiš trpljenje i po svojoj volji ih vratiš zdrave svojoj Crkvi“ , i: „Gospodine Isuse Kriste, ti si za zemaljskog života iscijelio toliko bolesnika. Usliši naše molbe i milostivo pogledaj ove bolesnike, ublaži im bolove, udijeli milosne plodove bolesti i zdravlje.“ 

Svećenik prije pričesti moli: „Gospodine Isuse Kriste, neka mi blagovanje tvoga Tijela i Krvi ne bude na sud i osudu, nego po tvojoj dobroti neka mi bude duši i tijelu zaštita i lijek“ (Rim. misal, 425). Bog nam jača život „sa snagom svetih otajstava“ (Rim. misal, 103). Sjedinjenje naše ljudske naravi s božanstvom Isusa Krista u svetoj pričesti izvor je stalnoga obnavljanja: „Molimo te, Gospodine: obnovi nas milošću na sliku Isusa Krista, u kome je naša ljudska narav sjedinjena s tvojim božanstvom“ (Rim. misal, 115).

Kršćanin priznaje da je slab, izranjen, pa svećenik moli da primanje svete pričesti „očisti od grijeha i učini dionicima nebeske radosti“ (Rim. misal, 134). Isus koji nam dolazi u svetoj pričesti pravi je lijek za tijelo i dušu: „Neka nas prožme snaga Kristova, koji je lijek našoj slabosti“ (Rim. misal, 122).

U Gospodnjoj molitvi Očenaša, u redcima ‘oslobodi nas od zla’, znači: od svakog zla pa i bolesti.

Satnikova molitva „Gospodine, nisam dostojan da uđeš pod krov moj, nego samo reci riječ, i ozdravit će sluga moj“ (Mt 8,8) bila je uslišana. Krist je ozdravio bolesnoga slugu po vjeri satnika, a da nije ni išao k njemu u kuću. Ta je molitva ušla u liturgiju i vjernici ju mole prije svete pričesti.

Čunčić dobro primjećuje da je engleski prijevod izvorniji jer je vjerniji biblijskome značenju i označuje cjelovito izlječenje: „Lord, I am not worthy to receive you, but only say the word and I shall be healed“ (Gospodine, nisam dostojan da te primim, nego samo reci riječ i ja ću ozdraviti). Tako je i na španjolskom sačuvana izvorna ideja cjelovitog ozdravljenja: una palabra tuya bastara para sanarme (jedna tvoja riječ je dosta da me ozdravi), i na francuskom: je serai guéri (ja ću ozdraviti) . Na talijanskom jeziku ta rečenica glasi: O Signore, non sono degno di partecipare alla tua mensa: ma di’ soltanto una parola e io sarò salvato. (Gospodine, nisam dostojan biti dionikom tvog stola nego samo reci riječ i bit ću spašen) – ističući širi pojam spasenja. Na njemačkom jeziku isto je kao i na hrvatskom: so wird meine Seele gesund (ozdravit će duša moja). Hrvatski i njemački prijevodi držali su se latinskog izvornika: anima mea (duša moja), a ne Biblije, i pokazuju tragove neoplatonizma. Kristova smrt i uskrsnuće daje nam pravo da ozdravimo ne samo duševno nego i tjelesno, tj. cjelovito.

 
Kristovi su blagdani anticipacija i predokus vječne sreće kao što se moli „da nam skori blagdani tvoga Sina budu izvor snage u sadašnjem životu i predokus vječne sreće“ (Rim. misal, 84).

 

brevijarCrkva jednako moli za ozdravljenje duha, duše i tijela

 

Crkva jednako moli za ozdravljenje duha, duše i tijela: „obnovi nas u tijelu i duhu da ti služimo iskrena srca“ (Rim. misal, 219). U molitvi vazmene srijede moli se da nam Bog po žrtvi koja „iskupljuje čovjeka i po njoj nam udijeli zdravlje duše i tijela“ (Rim. misal, 233). Bog želi da njegov narod „uživa zdravlje duše i tijela“ (Rim misal, 93).

Briga Crkve za duhovno zdravlje vjernika da žive bez uznemiravanja đavla vidi se u liturgijskim molitvama Božanskog časoslova koji mole svi svećenici, redovnici i mnogi laici.

U povečerju se svakoga utorka čita poruka svetoga Petra: „Otrijeznite se! Bdijte! Protivnik vaš, đavao, kao ričući lav obilazi, tražeći koga da proždre. Oprite mu se čvrsti u vjeri!“ (1 Pt 5,8-9).

Za Božić se moli za oslobođenje od onoga koji je utjecao na čovjekov pad po kojem je došla bolest i smrt: „Molimo te da nam novo tjelesno rođenje tvoga Sina donese mir i oslobođenje“ (Bož. časoslov I, 317) Također u završnoj molitvi prvog tjedna Psaltira molimo: „Daj nam ovu noć proživjeti bez uznemiravanja sotone“ (Bož. Časoslov I, 530). Zatim se, u prvoj večernjoj uoči nedjelje ili svetkovine moli: Pohodi, molimo te Gospodine, ovaj stan. Odagnaj od njega sve neprijateljske zasjede“ (Bož. časoslov, II, 1143), zaključuje Čunčić svoju analizu misala i brevijara s vidika molitava za ozdravljenje.

U molitvi vjernika trećeg tjedna u časoslovu piše: Liječniče duše i tijela, daruj zdravlje bolesnima, utjehu umirućima, pohodi i obnovi sve ljude sa svojim milosrđem (Bož. Časoslov, III, 860).

U antifoni Blažene Djevice Marije moli se: „O pomozi palom svijetu, koji želi ozdravljenje“ (Bož. Časoslov, IV, 935).
Također, u himnu šestog časa moli se od Gospodina za zdravlje i mir u srcu: „Pokloni zdravlje tjelesno i pravi pokoj srdaca“ (Bož. Časoslov, IV, 431).

 

Ni u jednoj liturgijskog molitvi ne piše da Bog hoće da budemo bolesni ili zarobljeni, već zdravi i slobodni.

 

 misal2 

 

1. Na Veliki petak molimo da nam lijek dođe s drveta križa Kristova jer nas je i neprijatelj – Sotona, ranio s drveta u raju zemaljskom kad je naše praroditelje zaveo (Post 3,1-24) da počine istočni grijeh

2. Crkva i u svojim liturgijskim molitvama pokazuje da je zdravlje moguće izmoliti kao i oproštenje grijeha i život vječni jer je i zdravlje Spasitelj ljudskog roda priskrbio smrću i uskrsnućem, posebno svojim patnjama …

3. Sjedinjenje naše ljudske naravi s božanstvom Isusa Krista u svetoj pričesti izvor je stalnoga obnavljanja

4. Isus koji nam dolazi u svetoj pričesti pravi je lijek za tijelo i dušu: „Neka nas prožme snaga Kristova, koji je lijek našoj slabosti“ (Rim. misal, 122)

5. Kršćanin priznaje da je slab, izranjen, pa svećenik moli da primanje svete pričesti „očisti od grijeha i učini dionicima nebeske radosti“ (Rim. misal, 134)

6. „Ozdravit će duša moja“: hrvatski i njemački prijevodi držali su se latinskog izvornika: anima mea (duša moja), a ne Biblije, i pokazuju tragove neoplatonizma…

7. Kristova smrt i uskrsnuće daje nam pravo da ozdravimo ne samo duševno nego i tjelesno, tj. cjelovito
8. Ni u jednoj liturgijskog molitvi ne piše da Bog hoće da budemo bolesni ili zarobljeni, već zdravi i slobodni

 

fra Ivo Pavić

 

_____________________________________________

1 vjernih, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1981., 179.
2 Isto, 179.
3 Usp. M. L. Grua, La preghiera di guarigione, Palermo, 2004., 89.
4 New Joseph’s Weekday Missal Commplete Edition, Vol. II – Pentecost to Advent, Catholic Book Publishing Co. New York 1975, Communion Rite, 649. (prema: Čunčić, Vjerom do zdravlja. Isticanja: M. Č.)
5 Usp. Lippi – M. Philippe, La preghiera per la guarigione i per la liberazione nella Chiesa, nav. dj., 90.
6 Mess. Romano

 

 

 

 

 


Podijelite ovo s prijateljima!

Leave a comment.

Your email address will not be published. Required fields are marked*